Na ovoj stranici nalaze se podaci o doktorskim disertacijama koje su u nastanku ili su dovršene u sklopu studija. Studij je dužan omogućiti dostupnost doktorskoga rada javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije dana obrane, te ga u roku od 30 dana od obrane objaviti na nacionalnom ili fakultetskom repozitoriju.
Obranjene disertacije
Disertacije u izradi
Obranjene disertacije
Ime i prezime | Datum obrane | Naslov | Mentorstvo |
Lovro Furjanić | 10.11.2021. | Transhumanizam kao paradigma čitanja anglofonih književnosti | prof. emeritus dr. sc. Stipe Grgas |
Ethem Mandić | 22.12.2021. | Politički roman u interkulturnom kontekstu | prof. dr. sc. Zvonko Kovač; prof. dr. sc. Dalibor Blažina |
Sara Ries | 4.2.2022. | Franjo Ksaver Kuhač u mreži svojih korespondenata | nasl. prof. dr. sc. Vjera Katalinić |
Ivana Kardum Goleš | 29.08.2022. | Analiza neokolonijalnih mehanizama moći u postkolonijalnom pismu | prof. emeritus dr. sc. Stipe Grgas |
Višnja Pentić Vukašinović | 7.10.2022. | Igranofilmska poetika Kuće na pijesku Ivana Martinca | dr. sc. Tomislav Šakić, znan. suradnik; prof. dr. sc. Nikica Gilić |
Krešimir Bobaš | 25.11.2022. | Politički triler u suvremenoj američkoj kinematografiji | prof. dr. sc. Jelena Šesnić |
Mirela Dakić | 3.2.2023. | Uloga avangarde u feminističkoj teoriji | doc. dr. sc. Zrinka Božić Blanuša |
Martina Munivrana | 12.6.2023. | Umjetničko djelo Brede Beban u kontekstu feminističke i postkolonijalne teorije | dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savjetnica |
Sanja Radmilo Derado | 16.2.2023. | Literarne reprezentacije neoliberalne ekonomske paradigme u suvremenoj irskoj ženskoj prozi od 2006. do 2016. | prof. emeritus dr. sc. Stipe Grgas |
Disertacije u izradi
Ime i prezime | Predloženi naslov | Kratki opis cilja | Dodatni materijal | Mentorstvo |
Aida Alagić Bandov | Značaj književne kritike za proboj estetizacijske paradigme u Njemačkoj od 18. stoljeća | Istražiti značaj književne kritike za širenje paradigme o estetizaciji društva u Njemačkoj od 18. stoljeća, uz pretpostavku da se figuru književnog kritičara zbog njegove (re ili de)valorizacijske prakse može smatrati nezaobilaznim faktorom u procesu proboja logike novoga i imperativa kreativnosti u druga društvena polja. | prof. dr. sc. Christine Magerski | |
Sandra Banas | Fenomen poljske književne reportaže | Zbog svog karakterističnog razvoja i društvenog odjeka, književna je reportaža „detronizirala“ fikciju unutar poljske književnosti posljednjih 20-tak godina. U predloženom će se doktorskom radu poljska književna reportaža analizirati iz književno-teorijske, književno-povijesne te kulturološke perspektive. | doc. dr. sc. Filip Kozina | |
Vjekoslav Blazsetin | Narativi i prakse socijalističkog diskursa u Jugoslaviji, Mađarskoj i Sovjetskom Savezu između 1948. i 1953. godine: Usporedna analiza | Cilj je rada istražiti i komparativno analizirati socijalistički diskurs između 1948. i 1953. godine u Jugoslaviji, Mađarskoj i Sovjetskom Savezu te na primjeru publicističkih i književnih tekstova odnosno karikatura prikazati to da se različiti sadržaji prenose sličnim strukturnim elementima i mehanizmima. | izv. prof. dr. sc. Maša Kolanović | |
Nives Bolić | Pjesništvo Slavka Mihalića unutar svjetske književnosti | Cilj ove disertacije jest utvrditi razloge pada interesa za Mihalićev pjesnički rad nakon njegove smrti, njihovu opravdanost, odnosno neopravdanost te naposljetku položaj i utjecaje koje je pjesništvo Slavka Mihalića ostavilo kako na tlu Republike Hrvatske tako i u kontekstu svjetske književnosti, s obzirom na to da njegovo pjesništvo prelazi granice vlastitog jezika i kulture. | prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović | |
Marijana Dragičević | Muzej provincijskog života u djelima Gorana Tribusona | Cilj je istraživanja ispitati povijesnost provincijskog Bjelovara razdoblju od 1950-ih od 1980-ih godina 20. stoljeća u autobiografskoj i poluautobiografskoj prozi Gorana Tribusona. Na taj način dobili bismo nove perspektive u književnosti sjećanja. | izv. prof. dr.sc. Lana Molvarec | |
Helena Glavaš | Prostor djetinjstva u fikciji Antónia Loba Antunesa | Cilj našeg istraživanja jest proučiti ulogu prostora kao važnog koncepta u poetici suvremenog portugalskog pisca, Antónia Loba Antunesa, s naglaskom na prikaz prostora djetinjstva u proznom opusu ovog portugalskog pisca. Inače, prostornu problematiku smatramo iznimno važnom u kontekstu Antunesova djela i njegove recepcije. | doc. dr. sc. Majda Bojić | |
Dora Golub | Reprezentacija ženske smrti na kazališnoj pozornici iz perspektive feminističke dramaturgije | Polazeći od problema estetske reprezentacije ženske smrti u zapadnoj kulturi, ova analiza svoj će znanstveni interes usmjeriti na predstavljačke strategije kazališnog medija u prikazu teme, kao i njegove ideološke implikacije, napose iz perspektive feminističke teorije. Disertacija će istražiti mogućnosti feminističkog pomaka u interpretaciji, inscenaciji i dramaturškoj intervenciji u kanonske dramske tekstove zapadne kulture, uz kritički odnos prema falocentričnoj reprezentacijskoj tradiciji. | prof. dr. sc. Lada Čale Feldman | |
Petra Grebenac | Tekstualni subjekt u poeziji Marije Stepanove od 2001. do 2017. godine | Cilj je rada analizirati osobitosti tekstualnog subjekta (lirskog subjekta u lirskim i pripovjedača u lirsko-epskim pjesmama) te apstrahirati strategije artikulacije subjektivnosti u pjesničkim zbirkama Marije Stepanove objavljenima od 2001. do 2017. godine. | red. prof. dr. sc. Jasmina Vojvodić | |
Maša Huzjak | Djevojaštvo u suvremenim tinejdžerskim časopisima | Cilj je ovog istraživanja ukazati na potencijal djevojačke kulture, konkretno suvremenih tinejdžerskih časopisa, kao točke otpora i zajedništva/solidarnosti te istaknuti figuru djevojke – čitateljice, autorice, potrošačice – kao često previđenu aktivističku snagu unutar zapadnjačkoga patrijarhalnog društva. | doc. dr. sc. Maša Grdešić | |
Maja Jović | Radnička kultura u Borovu od 1950-ih do danas | Predloženi doktorski rad za predmet istraživanja u fokus stavlja radničku kulturu tvornice Borovo. Cilj istraživanja je objasniti promjene u odnosu radnika tvornice u pristupu radu i radnom mjestu, a što je uvjetovalo promjene u kulturi življenja. | izv. prof. dr. sc. Sven Cvek prof. dr. sc. Andrea Matošević | |
Tina Kalinić | Filmsko oblikovanje sjećanja na raspad SFRJ-a i kulturno pamćenje | Kroz komparativnu analizu izražajnih sredstava korištenih u dugometražnim igranim filmovima snimljenim u zemljama nastalim raspadom SFRJ-a, koji tematiziraju motiv raspada, uočit ćemo kako filmski stvaratelji koriste različite mehanizme koji utječu na formiranje pamćenja o ključnim događajima iz prošlosti određenog društva. | doc. dr. sc. Krunoslav Lučić | |
Ana Klopotan | Književnost za mlade u kontekstu međunarodnog književnog polja 21. stoljeća | Opisati makroprocese na području književnog nakladništva te njihovo djelovanje na međuodnos centra i periferije međunarodnog književnog polja 21. stoljeća na primjeru globalno najuspješnijih naslova izmještenih autora s područja književnosti za mlade. | doc. dr. sc. Maša Grdešić | |
Ankica Knezović | Kapitalizam u filmskim žanrovima s romantičnim zapletom – od klasičnoga američkog filma do suvremene američke kinematografije | Cilj ovog rada je istražiti povezanost kapitalističke ideologije, kako je se dade rekonstruirati iz reprezentativnih teorija modernih škola ekonomskog mišljenja, sa sadržajnim i ikonografskim elementima američkih filmova u kojima romantični zaplet čini okosnicu radnje i filmske priče, a žanrovski u najširem smislu obuhvaćaju screwball komediju, romantičnu komediju, melodramu te mjuzikl, u razdoblju od klasičnog holivudskog filma do suvremene američke kinematografije. | izv. prof. dr. sc. Sven Cvek | |
Karmen Kovačević | Ženski frankistički zatvori: interdisciplinarna studija | Tema doktorske disertacije su iskustva žena u zatvorima za vrijeme frankizma u Španjolskoj. Cilj je interdisciplinarnim pristupom istražiti i analizirati svjedočanstva žrtava frankističke opresije. | doc. dr. sc. Mario Županović | |
Goran Krapić | Književnost kao kohezijski čimbenik u gimnazijama | Cilj je doktorske disertacije ispitati u kojoj je mjeri međupredmetno povezivanje sadržaja na temelju književnih djela moguće te kako ono utječe na zainteresiranost učenika za književnost i uviđanje njezine povezanosti s drugim područjima. Disertacija se temelji na iskustvu rada u nastavi, istraživanju literature te analizi provedenih anketa. | doc. dr. sc. Lovro Škopljanac doc. dr. sc. Sanja Grakalić Plenković | |
Josip Luković | Ekstimni teatar političkog subjekta – Glas kroz vizuru lakanovske i post-lakanovske teorije | Analizirati ulogu glasa kao parcijalnog (ekstimnog) objekta u psihoanalitičkoj teoriji Jacquesa Lacana i post-lakanovaca, koji zauzima posebno mjesto kao istovremeno biološka i najintimnija odrednica subjekta ali i njegov „dvojnik“. Također se u obzir uzimaju i promišljanja o glasu u srodnim teorijskim konceptima (kritička teorija, lingvistika,…). Napose, dobiveno teorijsko uporište usporediti i primijeniti u proučavanju specifičnosti totalitarnih sustava, a kroz specifičnosti glasa kod različitih povijesnih osoba (amblematskih političkih subjekata). Dobivenim se rezultatima iz ovog istraživanja nastoji doprinijeti boljem razumijevanju pozicije glasa kao objekta izvan konteksta značenja (govora) i estetike već kao poluge mišljenja, moći i osnove samog ljudskog (a potom i političkog) subjekta. | prof. emerita dr. sc. Nadežda Čačinovič | |
Antonio Milovina | Znanstveni aspekt ruske znanstvene fantastike od početka 20. st. do 1960-ih | Cilj disertacije je istražiti različita shvaćanja znanosti i znanstvene spoznaje u ruskoj znanstvenoj fantastici od njezinih početaka na prijelazu iz 19. u 20. st. do kraja razdoblja tzv. “otapanja”, dakle do polovice 1960-ih. Analizirajući kako se element “znanstvenoga” ostvaruje u okvirima žanra i kako se prepliće s “fantastičnim”, nastojat ćemo predstaviti i transformaciju samog žanra kroz burno razdoblje dvadesetostoljetne ruske (i sovjetske) književnosti. Važnost znanosti za sovjetsku ideologiju, kao i promjene u njezinom poimanju – od tvrdog scijentizma do kvazireligije – razmotrit ćemo tako u kontekstu važnosti žanra znanstvene fantastike za formiranje sovjetske kulture, ali i njegove specifične pozicije na pograničju popularne i visoke književnosti. | izv. prof. dr. sc. Ivana Peruško | |
Luka Ostojić | Utjecaj srednjoškolskog poučavanja književnosti na čitateljsku populaciju Hrvatske | Sustavno predstaviti spoznaje o tome koje lektirne književne tekstove pamte, te o tome kako je obavezna nastava književnosti utjecala na shvaćanje književnosti i na način čitanja književnih djela u slobodno vrijeme hrvatskih čitatelja. | doc. dr. sc. Lovro Škopljanac | |
Petra Požgaj | Popularna kultura i mladi kao njezina publika u Hrvatskoj od sredine pedesetih do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća | Utvrditi kako se u Hrvatskoj, koja se promatra u širem kontekstu socijalističke Jugoslavije, u razdoblju od sredine 1950-ih do sredine 1970-ih, koje je ključno za uspostavu domaćeg polja popularne kulture, artikulira odnos popularne kulture i mladih kao njezine primarne publike. | “Mladi kao publika popularne kulture u Plavome vjesniku (1954. – 1973.)“ | doc. dr. sc. Maša Grdešić |
Erika Roša | Kantautor kao figura i žanr u djelu Boba Dylana i Joni Mitchell | Cilj je istraživanja ispitati dvojako shvaćanje kantautorstva kao modernističke autorske figure i popularnog glazbenog žanra razmatranjem stvaralaštva Boba Dylana i Joni Mitchell, u okviru čijih se međusobnih utjecaja može situirati nastanak i razvoj kantautorstva u američkome kontekstu. | izv. prof. dr. sc. Sven Cvek | |
Rene Švaljek | Elementi oralne književnosti i oralnosti u Romanu o Liscu (Roman de Renart) | Cilj je ovog istraživanja proučiti pojam oralnosti, oralne književnosti i glavne postavke takvog aspekta analize književnog djela te naposljetku iskoristiti saznanja i prokušati spomenutu metodologiju na primjeru Romana o Liscu (Roman de Renart). | prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović |